Otvorena izložba metoda identifikacije osoba

U organizaciji Muzeja policije, Policijske uprave virovitičko-podravske i Gradskog muzeja Virovitica, otvorena je izložba "Samo smo slični - metode identifikacije osoba".

Na brojnim panoima koju su postavljeni u Velikoj izložbenoj dvorani virovitičkog muzeja, predstavljene su različite metode identifikacije osoba, odnosno, kako se to radilo nekada, a kako sada.


Tako su se posjetitelji mogli upoznati sa načinom izrade fotorobota, saznavati kako se uzima otisak prsta ili se upoznati sa nastankom signaletičke fotografije.

Potreba za identifikacijom i označavanjem osoba, posebno onih koje svojim postupcima zbog nepoćudnog ponašanja i činjenja kažnjivih djela odstupaju od opće prihvaćenih normi društvene zajednice, pojavila se još u najranijim razdobljima ljudske povijesti. Ta rana povijest, po nekim povjesničarima nazivana „mračni srednji vijek" u sjećanje nam priziva najčudnije metode obilježavanja, lopova, lažljivaca, prostitutki i njima sličnih.

Te nehumane metode obilježavanja ili identifikacije podrazumijevale su sakaćenje ili žigosanje, čime se ujedno navedene kažnjavalo ali i u budućnosti prepoznavalo. Te su metode vremenom zamijenjene metodama subjektivne procjene policijskih agenata na samom kraju 18. stoljeća , koju danas pripisujemo Eugene Vidockqu. Razvoj znanosti i tehnike u 19. stoljeću omogućio je uvođenje objektivnih metoda identifikacije.

Kao dominantne metode tog vremena razvoja bile su opis, fotografija, te antropometrija po Alphonse Bertillonu koja je obuhvaćala mjerenje dijelova tijela, uspoređujući tako sličnosti i razlike. Zahvaljujući tehnološkom razvoju čovječanstva i napretku računalne tehnologije u 21. stoljeću, kao metoda identifikacije u uporabu se ponovno vraća biometrijska metoda mjerenja raznih dijelova ljudskog tijela. Naravno, ta metoda sasvim je modernizirana pa se mjerenja vena na rukama, i mjere lica vrše u 3D tehnologiji. Sve poznate metode postaju digitalizirane a uvode se i DNK metoda, analiza glasa, analiza mirisa isl.

Uz izloške koji čuvaju prikupljene dokaze, fotografije i podatke zanimljivo je pogledati i osobne dokumente koji datiraju iz doba Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije, SFRJ, te onih koji su obilježili osnutak hrvatske samostalnosti pa sve do onih koji se i danas koriste u svakodnevnoj identifikaciji osoba. Osim dokumenata među izlošcima su i fotoelaborati osoba tj. počinitelja raznih djela, te pribor kojim se koristi kriminalistika za izuzimanje i čuvanje otisaka.

Izložbu je otvorio načelnik PU virovitičko-podravske Andrej Hegediš uz nazočnost voditelja Muzeja policije Željka Jamičića i ravnateljice Gradskog muzeja Virovitica, prof. Mihaele Kulej.

Izložba je otvorena do 8. svibnja.