Otvorena godišnja izložba članova Likovnog kluba Nikola Trick

Virovitički likovnjaci okupljeni u Likovnom klubu Nikola trick i ove godine organizirali su tradicionalnu godišnju izložbu najboljih radova svojih članova, koju je u Gradskom muzeju Virovitica otvorio prvi čovjek grada Virovitice, gradonačelnik Ivica Kirin. U dvije izložbene dvorane, brojnim posjetiteljima se predstavilo dvadeset i osam članova čije je radove selektirala povjesničarka umjetnosti, ravnateljica Gradskog muzeja Virovitica Mihaela Kulej. U sklopu programa otvorenja nastupili su učenik Glazbene škole Jan Vlašimsky Nikola Tomaić (bisernica) uz pratnju na glasoviru prof. Svetlane Relić.

Pejzažisti su se i ovog puta, odlučili za različite pristupe. Za akademski pristup odlučili su se autori koji pokušavaju realno dočarati svijet oko sebe i njihov doživljaj istoga (Poslek, Kukavica, Drimal, Vidak). Autorica Čurik poigrala se snažnim bojama dodatno naglašenim odsječenim potezom, a čeri je u svom impresionističkom bajkovitom djelu obogatila likovnost nježnošću.

Mnogi autori odlučili su se za naglašeno cvjetni motiv (Trick, Lulić-Prpić, Stanešić, Crnogaj, Sokolovska čeri, Grlica, Čurković, Ivanušić) dovedeni u formu naturalističkog ili realnog prikaza. Upravo takvi motivi su, uz pejzaže, na neki način i zaštitni znak svakog likovnog kluba, a ove godine su zaštitni znak i virovitičkog LIK-a. Tu se posebno ističe batik autorice Marčete Gregorić koji iako nazivom djela ne ulazi u ovu kategoriju, no samim djelom ipak djelomično pokriva i dio tzv. mrtve prirode s motivom cvijeta kao i vedute. Pravi predstavnik motivske mrtve prirode je i ove godine Tomaić u svom klasično kompozicijsko-kolorističkom izričaju.

Motivom veduta pozabavili su se autori Lulić, Bačić, Šolc i Blaževski uglavnom po principu klasičnog realizma uvjetovanog geometrijskom kompozicijom. No svojim kolorističko-ekspresionističkim pristupom naglašenih odnosa svjetla i sjene ističe se autorica Lulić, a tehnikom fotografije autor Švenda.

U području apstrakcije organske (Bernarda Idžojtić, Matovina, Fučkar) i geometrijske (Bukvić, Špegelj) svake godine imamo sve više autora. I na kraju treba posebno istaknuti i dva autora koja su se istaknula motivom (Fijala), odnosno temom motivom i pristupom (Roko Idžojtić). Autorica Fijala impresivno predstavlja patnju raspetog Krista kroz dijagonalnu kompoziciju i prigušeni kolorizam, dok je Roko u svom svijetu stripa kroz fino sjenčanje i bogatstvo prizora razrađenih likovnim elementima ostvario zavidno djelo