"Inscenirani vrt kao javna skulptura - naš vrt u Gradskom parku Virovitica"

Iva-Matija Bitanga, akademska umjetnica iz Zagreba predstavila je svoj rad insceniranog vrta kao umjetničke instalacije na površini Gradskoga parka Virovitica.

Postavljanje vrta realizirano je, u jednome danu, 8. lipnja u suradnji s djelatnicima Gradskog muzeja Virovitice kao i samo otvorenje izložbe.

"Iako Iva svojim vrtom sadi ideje o urbanom vrtlarstvu, društvenim vrtovima i gerilskom vrtlarenju, vrt u našoj priči ne predstavlja samo simboličku referencu na navedene teme već stvaran, materijaliziran organizam, živu inscenaciju vrta.

Taj vrt u kontekstu umjetničkog djela realiziranog u prostorno-vremenskim odrednicama (Virovitice) prerasta u privremenu javnu skulpturu postavljenu u Gradskom parku. Ujedno, radi se o svojevrsnoj transformaciji rada izvedenog na 45. zagrebačkom salonu 2010. godine u kojem se autorica bavila pitanjem umjetnika i njihova statusa, sustava vrijednosti i valorizacije umjetničkog rada te samim tržištem umjetnina.

Inscenirani vrt isprepliće aluziju na ono kazališno i imaginarno prisutno u Ivinoj umjetnosti dok samo definiranje vrta kao javne skulpture problematizira i otvara temu kategorizacije umjetničkih djela.

Osnovna ideja, korijen ovog rada proizlazi iz vrta kao simbola minimuma prostora prirode za svakog čovjeka (kako to sama autorica kaže), iz preokupacije i poticanja humanih i etičkih mjerila u pristupu urbanizaciji te kritike suprotnih.

Urbano vrtlarstvo je praksa desetljećima prisutna u mnogim europskim i svjetskim zemljama (Engleska, Španjolska, Danska, Australija i SAD). Ono podrazumijeva razvijanje vještina sadnje bilja i proizvodnje vlastite hrane u gradskim sredinama formiranjem malih gradskih vrtova na zapuštenim javnim ili privatnim površinama, balkonima, krovovima zgrada ilegalnim (tzv. divlji vrtovi) ili legalnim putem, pojedinačno ili kolektivno iz čega se razvila tradicija društvenih vrtova (engl. community gardens).

Društveni ili zajednički gradski vrt definiramo kao jedinstveni komad zemlje obrađivan kolektivno od strane grupe ljudi. Ovaj koncept u određenim sredinama već dugo postoji kao relevantan i priznat dio urbane kulture, a odnedavno je sve više prisutan i u Hrvatskoj (Varaždinu, Ivanić-Gradu, Belišću, Puli i Virovitici).

Pozitivni učinci društvenog i urbanog vrtlarenja su doprinos održivom razvoju sredine, razvijanju socijalne osjetljivosti i prehrambenog suvereniteta, doprinos razvoju tzv. zelenih sustava gradova i u neizostavnoj terapijskoj dimenziji kontakta čovjeka s prirodom i zadovoljstvu rada u prirodi. U vrtu se razvija druženje, razmjena znanja i vještina ljudi, raste osjećaj zajedništva protuotrovno otuđenju u gradskim sredinama.

Povijesno gledano, prvi društveni vrtovi služili su za proizvodnju hrane za vrijeme rata i u periodu ekonomske krize. Izuzev kritičnih situacija neimaštine i gladi razlozi osnivanja urbanih vrtova proizlaze iz želje za zdravijom prehranom te osnovnim pravom čovjeka na prostor. Taj minimum prostora prirode koji Iva-Matija Bitanga naglašava svojim angažiranim umjetničkim radom ukazuje na iskonsku i duboko ukorijenjenu potrebu ljudskoga bića za svojim prostorom. Moderna etnologija odnosno kulturna antropologija pronalazi izvor tim tendencijama u promatranju čovjeka kao teritorijalnog bića koje se stvaralački odnosi prema prostoru u kojem živi, oblikuje ga i preoblikuje prema svojim željama i potrebama te tim putem gradi svoj identitet. Dunja Rihtman-Auguštin je ishod takvih procesa nazvala alternativnom urbanizacijom tj. urbanizacijom koja nastaje u odstupanju od planiranog, u stanovitim ljudskim potrebama, u kontaktu s gradskim prostorom i u aktivnom odnosu prema njemu. Na tragu ovakvih razmišljanja na nama ostaje prosuditi jesu li alternativni oblici urbanizacije, često etiketirani kao nered i nekultura, zapravo izraz određenog ljudskog reda, kulture te donijeti odluku hoćemo li ih kritizirati ili ići ususret takvim inicijativama."

Hvala na suradnji Ivi, Vedranu i Grafoprojektu te pokroviteljima izložbe Javnoj ustanovi za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Virovitičko-podravske županije i tvrtci Flora-Vtc d.o.o.

Izložbu možete posjetiti do kraja lipnja u Gradskom parku Virovitica (slobodno se javite u prostor Muzeja za stručno vodstvo).