Kulturno povijesna zbirka

Kulturno-povijesna zbirka danas se sastoji iz više većih i manjih cjelina ili skupina predmeta prikupljenih darovima i otkupom. U prvim godinama rada Muzeja grada ove zbirke vodila se i pod nazivom historijski predmeti. Već je "Muzealni odbor" (osnovan 1952. godine u vrijeme priprema za osnivanje muzeja) imao zadaću da sakuplja sav vrijedan kulturni i historijski materijal. Grada kultumo-povijesne zbirke najvećim dijelom odnosi se na sam grad Viroviticu, a manjim dijelom na okolna naselja ili zapadni dio Virovitičko podravske županije.

Postav kulturno povijesne zbirke započinje sačuvanim srednjovjekovnim dokumentima o povijesti grada. Izložene su kopije, originali se čuvaju u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu. Između ostalog izložena je Kolomanova povelja iz 1234. godine kojom tadašnji građani Virovitice dobivaju prava slobodnog grada, listina kraljice Marije iz 1248. godine koja je odredila međe Virovitice. Te nekoliko dokumenata iz XV. Stoljeća o buni kmetova na posjedu Pavlina u Baqui (Sp. Bukovica) Od srednjovjekovnog hladnog oružja izložen je buzdovan, dvosjekli mač, helebarde, od vatrenog arkebuze.

 

Zvono je iz XIV./XV. Stoljeća, pronađeno u Brezovici, nekada je stajalo u crkvi sv. Ivana, koju su turci porušili.

Turski period, detalja jatagana i kubure

U vrijeme osmanske vladavine (od 1552. do 1684.) Virovitica je postala granična tvrđava, koju su Turci pojačali. Do kraja XVI. stoljeća dobila je izgled tipične turske kasabe. Mletačko dalmatinski izvještaj bosanskog pašaluka iz 1620. godine kaže za Viroviticu daje „jača turska utvrda u Slavoniji, okružena masivnim bedemima". Kada je Viroviticu 1684. godine zauzela carska vojska, osim suvremenih vojnih izvještaja napisano je nekoliko kronika. Poznato je i nekoliko grafika koje prikazuju pad turske Virovitice. Najpoznatija je panoramska veduta talijanskog kartografa Cantellija, tiskana u Rimu 1690. godine. Bakrorez vrlo slikovito i dinamično prikazuje Viroviticu pre oslobođenje od osmanske vlasti 25. kolovoza 1684. godine. Muzej je početkom 2008. godine otkupio originalni grafički list navedenog autora. Uz ovaj period povijesti grada izložen je jatagan, kubure, spremnica za barut izrađena od roga.

Cehovski pečatnjaci

Cehovski pečatnjak bio je izrađen od srebra ili mjedi. Na pečatnoj pločici bili su ugravirani znakovi odgovarajućeg obrta, a uz rub se nalazio natpis. Sačuvani su i izloženi pečat ujedinjenog (velikog) ceha iz 1871; pečat bačvarskog ceha iz 1782.; pečat lončarskog ceha i čizmarskog ceha iz 1781. godine.

Cehovske ladice

Ceh se okupljao uz otvorenu cehovsku škrinju ili ladicu, koja je za majstore značila dom, utočište i materijalnu sigurnost. Uvedena je iz praktičnih razloga jer je služila kao blagajna i kao spremnica cehovskih isprava. U početku ima oblik jednostavnog drvenog sanduka, kasnije je postala dekorativna škrinja s poklopcem u obliku krovišta, ispod kojega se skrivala brava sa dva ili tri ključa. Ključevi su se obično nalazili kod cehmeštra. U škrinji se čuvao cehovski pečatnjak, Protokol, poslovne knjige.

Cehovski protokol

Obrtnička udruženja - cehovi svoje povlastice dobivali su od vladara, gradske uprave ili županije. Privilegije (zapisani u obliku Protokola) su osnovni cehovski zakon po čijim se propisima moraju ravnati svi članovi ceha majstori, djetići i šegrti. Sadrže temeljne odredbe cehovske organizacije, kao što su izbor cehovskog starješine, koji upravlja cehom, da nitko izvan ceha ne smije voditi obrt, novi majstor koji se prima u ceh mora podnijeti dokaze o svojoj vještini.

Pozitiv i kapelica

Iz kapelice sv. Križa u Sedlarici potječe barokni inventar (sredina XVIII. stoljeća) koji se sastoji od: skulptura, oslikanih tabulata i pozitiva.

Čaša iz staklane u Zvečevu

Od stakla u Kulturno povijesnoj zbirci ističe se ova čaša s natpisom Zivila sloga, ljubav i prijateljstvo, izrađena u staklani Zvečevo sredinom XIX. stoljeća.

Soba XIX/XX st.

Predmetima iz svakodnevnog života građanske Virovitice XIX. i XX. stoljeća pripada niz različitih grupa i pojedinačnih predmeta - od pokućstva, posuđe i raznih svakodnevnih sitnica kao što su lepeza, lule, staklo iz Zvečeva, spomenari i drugo. Ovdje je izložena i najstarija fotografija, nastala oko 1887. godine koja prikazuje Zvonimirov trg s crkvom sv. Roka. Toranj ima barokni lukovičasti završetak, koji je srušen za vrijeme oluje 1887. godine.

Jan Vlašimsky

Jedna od istaknutih ličnosti cjelokupnog razvoja glazbenog pa i kulturnog života u Virovitici punih pedeset godina od 1886. do 1936. godine bio je Jan Vlašimskv zborovođa, skladatelj i glazbeni učitelj. Rođenje u Češkoj 1861. godine, glazbeno obrazovanje stekao je u Pragu. U naš grad dolazi 1886. za kapelnika i učitelja guslanja u Društvo za promicanje glazbe. Umro je u Virovitici 13. travnja 1942. godine. U stalnom postavu izloženo je nekoliko obiteljskih fotografija i dirigentski štapić.

Čutura tamburaškog društva Mladost

Lončar iz Virovitice izradio je 1922. godine okruglu keramičku čuturu za Pepu člana tamburaškog društva „Mladost", u kojoj se nosilo piće.

Soba XX st.

U ovom dijelu postava izložen je secesijski namještaj dnevne sobe s početka XX. stoljeća, u vitrinama fotografije razglednice dokumenti, kojima su predstavljene obiteljske fotografije, vedute, društva., događaji.  Snimali su ih profesionalni  i  amaterski fotografi.
Dokument su vremena i vrijedan slikovni izvor podataka za proučavanje kulture življenja, nestalih vizura grada.. Pretežno su zastupljeni virovitički fotografi Wegner, Zimermann, Sudarević, Schubert. Odlazili su Virovitičani i u ateljee u Zagreb, Beč, Peštu. Fotografi amateri na pr. Iz obitelji Gavrančić zabilježili su obiteljske izlete, proslave. Prikupljene razglednice odnose se najviše na Viroviticu, iznenađuje raznolikost motiva. Umnožavane su tiskarskim tehnikama visokog, plošnog i dubokog tiska.

Flora

U Virovitici je od 1920. do 1960. godine radio pogon (tvornica) za proizvodnju umjetnog cvijeća „Flora" jedini takove vrste u Hrvatskoj. Uz mnogo mara, strpljenja i ljubavi za lijepo u našem su gradu ženske ruke, uz pomoć željeznog i mjedenog alata i pribora uz pomoć preša i vrućih kolmi iz raznih tkanina i papira izrađivale umjetno cvijeće. Opremu za izradu umjetnog cvijeća 1920. godine kupio je Josip Polak u Beču, a potom preuzeo Drago Celeda. Gradski muzej 2004. godine priredio je izložbu o Flori, u povodu obilježavanja 770 obljetnice Virovitice.

Stjepan Zimmerman

U Virovitici je 24. prosinca 1884. godine rođen Stjepan Zimmermann, jedan od najznačajnijih hrvatskih filozofa. U rodnom gradu polazio je osnovnu školu, u Zagrebu maturirao i diplomirao 1907. godine na bogoslovnom fakultetu, iste je godine zaređen za svećenika. Izložene su fotografije, osobni predmeti, dokumenti. Umro je u Zagrebu 13. travnja 1963. godine.

Kovana klinčanica

Virovitički bravar Franjo Hartzer izradio je koncem XIX. st. kovanu klinčanicu (vješalicu). Bila je izložena na Gospodarsko šumarskoj izložbi u Zagrebu 1891. godine. Majstor je za svoj rad nagrađen Malom kolajnom.